Stigla nam je jesen. Šetajući stazom oko vrtića uočili smo promjene u boji lišća. Osim boje uočavali smo i razne oblike lišća. Uočili smo plodove na pojedinim stablima: kesten, orah i žir. Imenovali smo vrstu stabla i njen plod. Plodove smo proučavali u sobi: izgled, boju, tvrdoću, kako se mogu otvoriti i smijemo li ih jesti. Djeci smo ispričale priče: „Vjeveričina slastičarna“ i „Vjeveričina trgovina“ s ciljem razvoja spoznaje o tome kako vjeverica sprema plodove za zimu.

Ovu aktivnost proširili smo istraživanjem ostalog voća i povrća koje zrije u jesen. Roditelji su nam pomogli u sakupljanju raznolikog voća i povrća ubranog u njihovom vrtu, vinogradu ili voćnjaku. Stol nam je bio pun raznih plodova. Klasificirali smo ih po boji, vrsti i veličini. Razgovarali smo o tome moramo li i mi spremiti voće i povrće za jesen kao što je to učinila vjeverica. Ponudile smo im razno povrće i staklenke. Većina djece je uočila etikete na staklenkama i rekli su da su i oni jeli povrće iz staklenke. Razgovarali smo o tome koje su sve povrće jeli iz staklenke. Razgovarali smo i drugim načinima spremanja za zimu. To su zamrzavanje i stavljanje u podrume ili smočnice. Većina djece znala je da se u smočnicama nalaze luk i krumpir. Usporedili smo okuse krastavca i krastavca iz staklenke. Većina djece nije prepoznala ocat prema boci i izgledu. Prvi odgovori su bili da je to ulje. Kada su pomirisali tada je jedno dijete reklo da je to ocat. Oprali smo povrće i krenuli u pripremu zimnice. Rezanjem, guljenjem, sortiranjem i slaganjem plodova u staklenke razvijali su finu motoriku, koordinaciju oko-ruka te snaga prstiju i šake. Rad u skupini poticao je suradnju, dogovaranje, dijeljenje alata i međusobno pomaganje. Tijekom rada uočili su kako pojedino povrće ima sjemenke. Odvojili su ih kako bi ih kasnije posadili i promatrali rast. Promatrali smo miris i boju bućinog ulja koje se radi od sjemenki bundeve.

Razgovarali smo i o pripremi voća za zimu. Djeca su znala odgovoriti na pitanje što se radi od voća (sok i pekmez), no nisu imala spoznaju o tome kako se to radi te da su ti proizvodi napravljeni s ciljem očuvanja voća od propadanja. Napravili smo sok od naranče cijeđenjem i objasnile im da taj sok moramo odmah popiti te da se voće za zimu priprema kuhanjem.

Napravili smo pokus tako da smo ostavili svježe voće i povrće u našoj sobi, a dio smo zamrznuli. Nakon nekoliko dana djeca su uočila promjene na voću i povrću u sobi. Rekle smo ima kako to ne smiju jesti niti dirati jer su se tamo razvile bakterije. Nekoliko djece je reklo da je to sada trulo.

Djeca su kroz izravno iskustvo učila o promjenama u prirodi, svojstvima materijala (tvrdo, meko, glatko, hrapavo) te razvijala matematičke vještine kroz brojanje plodova, klasifikaciju po boji i veličini i vaganje.

Ponudile smo im razne pjesmice o voću i povrću, dramatizacije i stihove. Likovno su se izražavali tako sa su crtali i slikali presjek kupusa, radili njegov grafički otisak, crtali voće u košari, oslikavali bundeve od smeđeg papira bez korištenja kista (lopticama i špricanjem s pomoću kista) i modelirali plastelinom. Tijekom aktivnosti djeca su obogatila rječnik novim pojmovima. Kroz razgovor vježbali su izražavanje vlastitih misli i prepričavanje redoslijeda radnji.

Odgojiteljice: Renata K. i Veronika B.