Malo snijega bilo je dovoljno za puno radosti u Srčekima. Tako je boravak na svježem zraku obogaćen novom zimskom pojavom. Snijeg je djeci omogućio priliku manipulirati te uz to razvijati percepciju toplo-hladno. Naše su noge poskočile na snijegu kako bi ostavile tragove, ruke su uronile u snijeg kako bi osjetile njegovu hladnoću. Hrabre ruke su pravile grude, a zajedničkim umijećem s odgojiteljicama nastao je i snjegović kojeg smo gledali iz sobe. Drugog dana djeca su primijetila kako je snjegović nestao, a promatrali su i kako se snijeg s krova topi na suncu i nastaje voda u žlijebu. O zimi i snijegu smo razgovarali uz slikovnice „Zečić na snijegu“, „Tri snjegovića“ i „Kako je snijeg pao“ i tako bogatili rječnik.

Jako smo nestrpljivi u iščekivanju novih snježnih radosti.

Odgojiteljica Sabine i med. sestra Mirjana