MOTORIKA I GOVOR
Objavljeno : 29. ožu 2021.

Motorički razvoj djeteta iznimno je važan. Stimulaciju koju malo dijete dobiva kroz svakodnevnu njegu, hranjenje, maženje te njegovi pokreti značajno utječu na razvoj motorike i cjelokupnog živčanog sustava. Zato na motorički razvoj djeteta treba obratiti posebnu pozornost, naročito do treće godine života. U dobi od dvije godine većina djece nema više teškoća sa silom težom i ravnotežom i sposobna su se prilično uspješno kretati uokolo i rukovati predmetima. Najprije se kod djeteta razvija motorika grubih mišića, a zatim fina motorika.
Fina motorika je sposobnost pravljenja preciznih, sitnih pokreta ruku uz dobru koordinaciju ruke i oka. U vještine fine motorike spada još i pažljiva kontrola malih mišića stopala, prstiju kao i mišića jezika i usana.
Fina motorika ruku i razvoj govora su povezani. Znanstvenici su otkrili da veliko značenje za razvoj govora kod djece ima upravo motorika ruke, posebno prstiju. Povezanost tih dviju funkcija lako je uočiti. Primjećujemo da si djeca u trenutku kada ne mogu pronaći potrebnu riječ, pomognu rukama i gestama. I obrnuto, djeca dok pišu ili crtaju, često nesvjesno plaze jezik. Stoga je potrebno finu motoriku razvijati od najranije dobi jer se zone koje odgovaraju za govor i pokrete prstiju u mozgu nalaze vrlo blizu. Dakle, poticanjem fine motorike, potičemo i susjedne zone koje upravljaju govorom. Ukoliko dijete ima odstupanja u finoj motorici, često ima zaostajanje u govoru.
No treba napomenuti kako povezanost fine motorike i razvoja govora nije pravilo. Govor može biti razvijen unatoč teškoćama na području fine motorike.
Vježbe prstićima potrebno je početi izvoditi u najranijem djetinjstvu. Blago milovanje, masiranje i razgibavanje prstića preporučuje se već za šestomjesečne bebe. Obratiti pozornost na to kako dijete manipulira prstima i ovladava jednostavnim, ali životno važnim vještinama – kako drži žlicu, vilicu, čašu, olovku; kako se umiva i pere ruke, veže vezice na cipelama i zakopčava gumbe. Ako primijetite da ima poteškoća u razvoju fine motorike i govora, vježbajte mu prstiće.
Počevši od druge godine, moguće je predlagati djeci brojne aktivnosti koje potiču razvoj fine motorike. Takve aktivnosti trebaju biti dio svakodnevne igre malog djeteta jer doprinose jačanja mišića šake, njene spretnosti, razvijanju koordinacije oko-ruka, razvoju opažanja i koncentracije.
U kasnijem periodu mogu se poticati igre koje doprinose razvijanju mišića šake što će biti potrebno za razvoj grafomotoričkih vještina i buduće pisanje u školi– nizanje sitnih perli na žicu i pravljenje nakita, vezivanje čvorova od konopa različite debljine, sjeckanje raznih oblika, lijepljenje, miješenje tijesta i oblikovanje, pravljenje figurica od papira, bojanje i sl.
Kako biste zainteresirali dijete na početnim stupnjevima, važno je motoričke vježbe pretvoriti u zanimljivu igru – tada će ih dijete rado izvoditi.
Evo nekoliko igara za razvoj fine motorike koje se mogu igrati kod kuće
- Premještanje predmeta iz posude u posudu žlicom
- Pisanje kredom, prstom po pijesku, brašnu
- Nizanje perlica ili tjestenine na špagu
- Stavljanje kvačica okolo po papirnatom tanjuru, čaši ili slično
- Rezanje škarama po liniji
- Otvaranje/ zatvaranje boca
- Prelijevanje vode iz posude u posudu
- Otkopčavanje/ zakopčavanje gumbića
- Slaganje slagalica, slaganje lego kocaka
- Slaganje slagalica, slaganje lego kocaka
- Mijesiti plastelin ili tijesto, raditi različite oblike od njega, loptice, životinje i slično
- Pikalice
- Premještanje sitnih predmeta iz posude u posudu pomoću kvačice ili pincete
- Hvatanje i bacanje lopte
- Slaganje tornja od plastičnih čaša
- Udaranje lopte reketom
- Igranje društvene igre „Čovječe ne ljuti se“
Veliki utjecaj na razvoj motorike ima i crtanje i upotreba olovke. Dajte djetetu da povlači linije različitih dužina, boja, zakrivljene, paralelne, ukrštene, isprekidane, neka boja bojanke i neka bude što urednije. Neka napravi crtež spajanjem zadanih točkica i koristite pola slike da drugi dio samostalno dopuni. Počnite od jednostavnih oblika.
Ponekad se dogodi da dijete zbog poteškoća u finoj motorici izbjegava određene radnje, npr. ne voli crtati i pisati, neuredno popunjava bojanku, ružno i sporo piše. Često se ovaj znak ne prepozna dovoljno rano, tumači se pogrešno da dijete nema sklonost za određene fine radnje te se one zapostavljaju. Dolaskom u školu, gdje je normirana brzina i urednost pisanja, dijete se može suočiti s problemima i stalnim neuspjesima. Stoga je bitno od samih početaka što više poticati i finu i grubu motoriku kako bi se djetetu olakšalo suočavanje sa izazovima koji ga čekaju u školi.
Antonija Vranić, mag.logoped.