SPREMNOST ZA ŠKOLU

Objavljeno : 29. sij 2021.

SPREMNOST ZA ŠKOLU

Polazak u školu je značajan događaj za dijete, a naravno i za cijelu obitelj. U mjesecima prije polaska u školu puno je pitanja, iščekivanja, radosti, ponosa, ali i zabrinutosti od strane djeteta i roditelja. Jer škola je sasvim drugačije okružje od onog na koje je dijete naviklo u obitelji, a dijelom onog i u vrtiću.

 

U školi, u tom novom okružju, dijete čekaju brojni izazovi kao što su:

  • prilagodba novim pravilima ponašanja
  • prilagodba novim ljudima (učitelj, drugi učenici)
  • veća samostalnost
  • sjedenje na jednom mjestu duže vrijeme
  • praćenje aktivnosti do kraja
  • dolazak na početak nastave
  • procjenjivanje sposobnosti učenja i izvršavanja zadataka (provjera znanja, provjera izvršavanja domaćih zadaća, školskog rada itd.)
  • ostale školske odgovornosti

 

SPREMNOST ZA ŠKOLU nije jedna izdvojena osobina, već je to kombinacija različitih sposobnosti, vještina, navika, znanja i motivacije. Ona je rezultat međudjelovanja biološkog sazrijevanja, razvoja i učenja, a očituje se kao dostignutost određene razvojne razine koja je potrebna za novo učenje u školi. Pa tako na primjer dijete bez odgovarajuće vještine fine motorike prstiju neće moći rukovati olovkom kod pisanja, bez razvijene fonološke svjesnosti (rima, rastavljanje riječi na slogove i glasove, sastavljanje glasova u riječi…) neće moći naučiti čitati i pisati. Znači dijete spremno za školu je zrelo tjelesno, psihomotorički, intelektualno, govorno, socioemocionalno.

 

Kao logoped, osvrnula bih se na razvoj predčitalačkih i predmatematičkih vještina potrebnih za učenje čitanja i pisanja te razumijevanje matematike u školi.

 

Govorni razvoj

Govor nam omogućuje da pomoću njega izrazimo svoje misli, osjećaje, potrebe i želje.

Od djeteta, školskog obveznika, se očekuje da:

  • Pravilno izgovara sve glasove
  • Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)
  • Zna govorno definirati jednostavne pojmove (npr. što je ormar? U definiciji spominje čemu služi, kakvog je oblika, od čega je napravljen i sl. )
  • Zna govorno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti
  • Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, problem, završetak

 

Važno je ispraviti nepravilnosti u govoru!

 

Neuspjeh u školi može biti uvjetovan teškoćom koja se mogla ispraviti na početku školovanja. Bilo kakve teškoće ili poremećaji u komunikaciji mogu dovesti do povlačenja, zatvaranja, nesamostalnosti, a ponekad i do poremećaja u ponašanju.

Npr. ukoliko dijete ne izgovara sve glasove pravilno, ono dolazi u školu gdje može postati predmetom izrugivanja, povlači se u sebe ili može ulaziti u konflikte kako bi se obranilo od tuđeg zadirkivanja, ne želi odgovarati na pitanja da ga drugi ne bi čuli kako govori, zbog toga dobiva loše ocjene, a zapravo je uzrok svemu loš izgovor, koji se mogao ispraviti prije polaska u školu.

 

Predvještine čitanja i pisanja

Predvještine čitanja i pisanja razvijaju se od rođenja, a odnose se na svjesnost djeteta o funkciji i karakteristikama pisanog jezika prije nego krene u školu.

Dijete najprije shvaća funkciju i svrhu pisanog jezika. Zatim osvješćuje pojmove o tehničkim i dogovorenim karakteristikama pisma (razlika u slovima, smjer pisanja i čitanja, interpunkcije, rima, prepoznavanje prvog i zadnjeg glasa). Pa se razvija svijest o glasovnoj strukturi riječi (glasovna analiza i sinteza). I na kraju dijete spoznaje o vezi slovo-glas, postaje svjesno da sve ono što govorimo može biti napisano i da sve ono što je napisano možemo izgovoriti. A sve te vještine su važne i nužne kako bi dijete moglo naučiti čitati i pisati.

 

Predmatematičke vještine

Su preduvjeti za razumijevanje matematike. Dijete predmatematičke vještine stječe krećući se prostorom, baratajući predmetima i uspoređujući ih, otkrivajući svojstva predmeta promatranjem i diranjem, uspoređujući količine, premećući zrnca. Zato je potrebno djetetu objašnjavati opažene odnose. Odnosi u prostoru (unutra/vani, gore/dolje, ispod/iznad), odnosi među predmetima (veće/manje, lakši/teži), svojstva predmeta (mekan/tvrd, mokar/suh) zajednička svojstva predmeta, količina, skup, uspoređivanje – sve to mora dijete usvojiti kako bi razumjelo apstraktni pojam broja.

 

Grafomotorika

Razvoju pisanja prethodi dobro razvijena fina motorika ruke koja prije škole treba biti dobro razvijena kako bi dijete moglo bez napora pisati i crtati. Jer pokreti pisanja i crtanja su naporni maloj djeci. Znači, važno je razviti fleksibilnost šake i prstiju koja se ne uvježbava samo pisanjem već i modeliranjem tijesta/plastelina, baratanjem lego kockicama, šivanjem, nizanjem perlica ili tjestenine na špagu, crtanjem, rezanjem škarama…

 

Od djeteta, školskog obveznika, očekuje se da:

  • pravilno drži olovku, linija mu je jasna, odgovarajućeg pritiska
  • se dobro orijentira na papiru
  • po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne kružne i valovite linije, precrtati likove (krug, trokut, kvadrat, romb)
  • zna pisati svoje ime velikim tiskanim slovima

 

Kako pripremiti dijete za školu?

Najbolja priprema djeteta za školu je – IGRA –to je aktivnost u kojoj će dijete vrlo rado surađivati i imati interakciju s okolinom.

 

Antonija Vranić, mag.logoped.

 

Skip to content